Bol u vratu

Bol u vratu je vrlo česta tegoba od koje boluju milijuni, a možda i milijarde ljudi. Moglo bi se reći da je to jedna od najčešćih tegoba modernog doba, do te razine da se može nazvati i epidemijom.
ZATRAŽITE PREGLED

Najčešći uzroci boli u vratu su:

  • Nepravilan položaj sjedenja i spavanja. Ovo su najčešći uzroci boli u vratu. Sjedenje i spavanje u nepravilnom položaju stavlja bespotreban pritisak na Vaše mišiće i kralježnicu, zbog kojeg i osjećate bol. Da biste ju spriječili, probajte ležati na leđima s podignutim koljenima te držati monitor u ravnini s očima prilikom sjedenja u uspravnom položaju.

  • Degenerativna bolest diska. S prirodnim starenjem tijela, nažalost, dolazi do starenja i propadanja svih Vaših zglobova, a ponajviše kralježnice. Kralježnica najviše boluje od starenja jer se najviše koristi, ali i najviše zlostavlja nepravilnim držanjem i dizanjem predmeta s poda.

  • Cervikalna spondiloza. Do ove tegobe dolazi sužavanjem kralježaka u vratu koji onda krenu stavljati pritisak na živce i leđnu moždinu. Zbog ovoga, može doći do nesigurnog hoda, trzaja i brojnih drugih problema, ako se bolest ne liječi.

  • Trzajne ozljede vrata. Svi sportaši, ali i općenito osobe na koje je djelovao velik impuls sile, su osjetili ovakvu bol. Nagli udarci mogu oštetiti mišiće u vratu i Vašu kralježnicu. Ova bol većinom nestaje sama od sebe, no nekada je potrebna fizikalna terapija.

  • Spinalna stenoza. Zbog nje dolazi do sužavanja spinalnog kanala i foramena, tj. otvora u kralježnici, kroz koji prolaze živci. Najčešći simptom je bol u nogama koja se pogoršava hodanjem i uspravnim držanjem, a smanjuje se naginjanjem tijela unaprijed. Ova bolest se najčešće tretira dekompresijom spinalnog kanala.

  • Hernija diska. Svaki kralježak je odvojen od svog susjednog diskovima sastavljenima od hrskavice. Svaki pojedini disk je sastavljen od čvrstog vanjskog sloja i mekšeg unutarnjeg dijela koji djeluje kao amortizer koji ublažava trenje prilikom kretanja. Ovaj disk može propasti zbog starenja ili ozljede, tako da se unutarnji dio diska izboči i popuca kroz vanjski sloj. Taj disk može stavljati pritisak na živčani korijen, a i ozlijediti ga.

  • Ukliješten živac (cervikalna radikulopatija). Kao i brojne druge bolesti u ovom tekstu, do ove tegobe dolazi prilikom pritiska kralježnice na živac. Ako se ne liječi, cervikalna radikulopatija može proizvesti ozbiljne probleme.

Do bolova u vratu može doći i zbog infekcija, poput infekcije limfnih čvorova koji mogu uzrokovati oticanje i bol u vratu. Malo rjeđi i ozbiljniji uzroci bolova u vratu su stvari poput tuberkoloze vrata, infekcije kralježaka (osteomijeliza) i meningitisa.

Simptomi vezani uz vratobolju su većinom bolovi prilikom držanja glave u istom položaju duže vremena, ukliješteni mišići i trzaje u mišićima, smanjena mogućnost pomicanja vrata te glavobolja.

Ako osjećate jaku bol koja traje nekoliko dana, koja se širi tijelom ili bol koja je popraćena trncima i gubljenjem snage, odmah kontaktirajte svog liječnika.

U dijagnosticiranju vratobolje, jako je važno pogledati povijest bolesti da bi se provjerila lokacija, jakost, trajnost i širenje boli. Tu liječnici provjeravaju je li se bol pogoršava, je li bilo nekakvih ozljeda i smanjuje li se bol prilikom držanja u određenom položaju. Vrat se pregledava prilikom pomicanja i u neutralnom položaju. 

Također je bitno provjeriti živčani sustav da se može izolirati mogućnost ukliještenog živca. Prilikom daljnje dijagnostike, mogu se koristiti rendgeni, CT skeniranje, mijelogram, MRI i testovi poput elektromiografije (EMG) i brzine vodljivosti živaca (NCV test).

Oviseći o simptomima, povijesti bolesti i dijagnozi, liječnik će odabrati najbolji put za Vas. Bolovi u vratu se mogu tretirati na brojne načine: 

  • Vježba i fizikalna terapija.

  • Injekcije kortikosteroida.

  • Lijekovi.

  • Ovratnik.

  • Antibiotici ako imate infekciju.

  • Bolnički tretman ako imate meningitis ili srčani udar.

  • Kirurška operacija.

Kako izbjeći bol u vratu?

Ako ste napravili stručni pregled i ako do boli u vratu nije došlo zbog neke ozbiljnije bolesti, možete se koristiti našim natuknicama za upravljanje bolovima. Sitne promjene u Vašoj svakodnevnoj rutini Vam mogu pomoći više nego što mislite. 

  • Držite se uspravno. Kada stojite ili sjedite, pobrinute se o tome da su Vam ramena u ravnoj liniji s kukovima i da su Vam uši direktno iznad ramena.

  • Često uzimajte pauzu. Ako putujete dugo ili radite dugo za računalom, dignite se, prošetajte i istegnite vrat i ramena.

  • Namjestite stol, stolicu i računalo tako da Vam je monitor u ravnini s očima. Koljena bi trebala biti malo niža od kukova. Koristite naslone za ruke.

  • Izbjegavajte stavljanje mobitela između ramena i uha. Težina može istegnuti mišiće u Vašim leđima. Radije koristite zvučnik ili slušalice.

  • Ako pušite, prestanite. Pušenje Vam može povećati rizik za razvijanje bolova u leđima.

  • Izbjegavajte nošenje teških torba preko ramena. Težina će Vam ukliještiti leđa.

  • Spavajte u dobrom položaju. Vaša glava i vrat bi trebali biti u skladu s ostatkom tijela. Koristite mali jastuk ispod vrata ili, idealno, nemojte uopće koristiti jastuk. Probajte spavati na leđima s Vašim bedrima oslonjenim na jastuke. Ovaj princip će Vam izravnati leđa.

Bolujete od tegoba u rukama?

nARUČITE SE ODMAH